Eko 168 prikaza 03. prosinca 2019.

Samit o klimi u Madridu: O čemu će se govoriti?

Foto: cop25
zdrava krava postala miss7zdrava.trending-topic.info

U Madridu je je 2. prosinca počeo klimatski samit "COP25" (UN Climate Change Conference, UN-ova konferencija o klimatskim promjenama) s ciljem da donesu planove i odluke o zaustavljanju globalnog zagrijavanja. Samit će trajati dva tjedna.

Što je COP i kako bi trebao pomoći?

Gotovo tri desetljeća svjetske su se vlade sastajale svake godine kako bi dale globalni odgovor na pitanja o klimi. Prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change UNFCCC) 1992. godine, svaka zemlja dužna je izbjeći opasne klimatske promjene i pronaći načine na koji će na pravičan način smanjiti emisiju stakleničkih plinova u svijetu. COP je konferencija stranaka pod UNFCCC-om, a godišnji sastanci su s porastom problema uzrokovanih klimatskim promjenama počeli dobivati predznake trijumfa kao što je to bio Pariški sporazum 2015. ili drame (Kopenhagen 2009.).

Zašto se održava u Madridu, a ne u Santiagu?

Kostarika je željela biti domaćin događaja, ali nedostajalo joj je resursa, pa je Čile preuzeo ulogu domaćina. I kada je veće sve bilo spremno da domaćin COP-a bude Santiago koji se deklarirao kao "plavi COP" ("the blue COP) jer im je cilj bio da se u središte stave pitanja o oceanima, zbog nereda u glavnom gradu i političke krize u Čileu samit je premješten u Madrid. Nagla promjena mjesta održavanja samita bila je uzrokom mnogobrojnih glavobolja, osobito za mladu aktivisticu Gretu Thunberg, koja je brodom morala krenuti preko Atlantika, budući da se odbija voziti avionom zbog ugljičnog otiska. Tako će  latinoamerikancima biti uskraćena prilika da pokažu svoju ulogu u smanjenju stakleničkih plinova, a Brazil će možda ipak dobiti manje pozornosti zbog iskorištavanja Amazonske prašume.

Možda te zanima... Izašle tajne informacije: Brazilski predsjednik planirao uništavanje Amazone? Eko

Tko će biti tamo?

Svjetski čelnici neće se pojavljivati, očekuje se da će skoro svaka zemlja poslati ministra za okoliš, a velika gospodarstva imat će više delegata.

Što je posebno na sastancima?

COP je jedini forum o klimatskoj krizi na kojem mišljenja i zabrinutosti najsiromašnijih zemlja ima jednaku težinu kao i ono najvećih ekonomija, poput SAD-a i Kine, piše Guardian. Svaka od 196 zemalja, potpisnica je UNFCCC fondacijskog ugovora i niti jedna zemlja se još nije odlučila povući iz nje. To uključuje i SAD, koje su u procesu povlačenja iz pariškog sporazuma. Na klimatskom sporazumu u Parizu iz 2015. godine, vlade su postigle dogovor da će porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini znatno manjoj od 2°C u usporedbi s predindustrijskim razinama te da će ulagati napore da se taj porast ograniči na 1,5°C. Iako je sporazum pravno obvezujući, obveze koje su države preuzele za smanjenje emisija nisu.

Možda te zanima... Poglavica brazilskog plemena Kayapo poslao poruku: "Mi, narodi Amazone, smo u strahu" Eko

Tko bi mogao opstruirati klimatske planove?

Do sada su SAD igrale ključnu ulogu u ometanju globalnih klimatskih planova na čelu s Donaldom Trumpom, a stanje bi se moglo i dodatno pogoršati. "Kao i prošlih godina, SAD planira poslati delegaciju. Američka delegacija sudjelovat će u pregovorima radi zaštite interesa SAD-a i izjednačavanja uvjeta poslovanja s SAD-om “, izjavio je State Department. Ostali potencijalni destruktori su velike naftne sile - Saudijska Arabija, Rusija i Venezuela, kao i Brazil i Bolivija. Ključni za ostvarenja planova  COP-a su Kina, najveći svjetski izvor zagađenja i Indija, čije se emisije brzo povećavaju.

Možda te zanima... Kako je plastika postala veliki izvor zarade i nepresušan izvor otpada Kolumne

Što će biti odlučeno ove godine?

Glavna tema rasprave je odredba Pariškog sporazuma poznata kao članak 6, koja omogućuje korištenje globalnog tržišta ugljika kako bi se napravio doprinos u smanjenju štetnih emisija te financiranju mjera za smanjenje emisija u zemljama u razvoju.
Tržišta ugljikom postoje od Kjotskog protokola iz 1997. godine. Prevladavajuća ideja je da bi bogate zemlje mogle ispuniti svoje ciljeve kupnjom ugljičnih kredita koji su dodijeljeni za projekte smanjenja emisija u zemljama u razvoju. Tako su bogate zemlje kupovale vrijeme, a siromašnije dobivale novac koji im je trebao pomoću u ostvarenju zelenih ciljeva.  Ali mehanizam je imao nedostatke - s previše olako podijeljenih kredita došlo je do devalvacije sistema. Financijska kriza 2008. dovela je do kolapsa na tržištu ugljika te se tržište nikada nije oporavilo u potpunosti, a danas se projekti smanjenja ugljika u zemljama u razvoju oslanjaju na konvencionalno prikupljanje sredstava.

Oživljavanje tržišta ugljika iz članka 6. mnogi smatraju vrijednim pokušajem pribavljanja sredstava za financiranje klimatskih ciljeva. Trgovanje bi također moglo pomoći u prikupljanju sredstava za sprečavanje krčenja šuma. Međutim borci za okoliš, među kojima je i Juan Pablo Osornio iz Greenpeacea smatraju ovaj način financiranja prijevarom bogatih zemalja, odnosno njihovim načinom da nastave s izgaranjem fosilnih goriva i da pri tom siromašne zemlje koriste kao čistače onog što su oni uprljali. "Nemamo luksuz da razgovaramo o nadomještanju ugljika, sada nam treba apsolutno smanjenje emisija. Nadoknađivanje je neprihvatljivo s obzirom na potrebnu razmjenu i tempo smanjenja emisija, a mi ćemo se usprotiviti stvaranju novog globalnog tržišta ugljika", kaže Juan Pablo Osornio iz Greenpeacea.

Možda te zanima... 7 načina kako će klimatske promjene utjecati na zdravlje Eko

Nat Keohane, viši potpredsjednik američkog Fonda za zaštitu okoliša i bivši delegat američkog COP-a, odbacuje tu analizu. "Riječ je o suradnji i ona je put ka brzom smanjenju emisija", kaže Keohane. Po njemu, suradnja među razvijenim i zemljama u razvoju je presudna. Financiranjem, korištenjem i dijeljenjem tehnologija i metoda smanjenja emisija u svijetu u razvoju, bogate zemlje pomažu u rješavanju ključnog dijela globalnog problema. Međutim, slaže se da "nijedan dogovor o članku 6. nije dovoljno dobar".

"Vjerojatno najvažnija funkcija ovogodišnjeg COP-a jest pripremiti put za samit koji će se održati sljedeće godine, a trebao bi biti najvažniji sastanak o klimatskim izvanrednim situacijama otkako je postignut Pariški sporazum 2015. godine. Središnje pitanje bit će na što su se spremne obvezati vlade za smanjenje štetnih emisija", piše Guardian.  

 

  • Default avatar -
    MARIE

    Pozdrav svima vama. Moje ime je Marie Alice. Želim iskoristiti ovu sjajnu priliku da dam opipljivo svjedočanstvo o tome kako sam nedavno dobio zajam od 60,000 eura. Ranije sam tražio kredit, a kasnije su me prevarili i pokušali ponovo te sam upoznao ženu poput mene koja mi je bila spremna pomoći da dobijem kredit uz kamatnu stopu od 2%. kontaktirajte je e-poštom ([email protected]) (WhatsApp: +16014560144)

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.