Medicina Pretilost u Hrvatskoj 4307 prikaza 14. lipnja 2018.

Svi uzroci debljanja i najčešće greške koje vode u pretilost

Foto: Dr.sc.Gorana Mirošević i Martina Medverec
zdrava krava postala miss7zdrava.trending-topic.info

O temi 'Kako pobijediti debljinu i zašto je vrijeme za hitnu akciju' urednica Zdrave Krave Martina Medverec razgovarala je sa dr. sc. Goranom Mirošević, spec. internisticom, subspecijalisticom endokrinologinjom-dijabetologinjom iz KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu, razgovor je emitiran uživo na Facebooku Zdrave Krave.

Debljina je jedan od glavnih javnozdravstvenih problema kako u svijetu tako i u Hrvatskoj u kojoj samo trećina stanovništva nije preuhranjena. Debljina je postala globalna prijetnja, pandemija kojom su zahvaćene napredne, ali i siromašne zemlje. "Debljina je kronična metabolička bolest karakterizirana nakupljanjem viška masti koja može uzrokovati druge bolesti i poteškoće poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, bolesti lokomotornog sustava, plućnih bolesti, raka debelog crijeva, kod žena raka dojki, a kod muškaraca raka prostate. Činjenica je da većina osoba, među kojima su i brojni liječnici, debljinu tretiraju više kao estetsku kategoriju, a ne bolest te je nužno da se ta percepcija promijeni jer debljina jest bolest", rekla je dr. sc. Mirošević.

Debljina je kompleksna bolest

Jedan od velikih problema s kojima se debele i pretile osobe nose je i stigmatizacija u društvu. "Iza nasmijanih lica pretilih osoba krije se velika tuga, a vedrim ponašanjem zapravo nastoje skrenuti pozornost okoline sa svog problema. Može se reći da je njima hrana lijek za tugu i depresiju", rekla je dr. sc. Mirošević i naglasila da hrana nije jedini uzrok debljine te objasnila:

"Debljina je kompleksna, i bilo bi idealno kada bi se sve moglo svesti na unos i potrošnju energije, ali nije tako. Na debljinu utječe genetika, hormonalni poremećaji, okolišni čimbenici kao i neke specifične bolesti poput Cushingove ili nekih tumora na mozgu. Međutim, prvenstveno je problem u prevelikom kalorijskom unosu i premaloj potrošnji. Hrana nam je dostupnija nego ikada, prije su ljudi jeli sirovo meso i trebalo je vremena da prožvaču jedan komad. Tako da su hormoni imali više vremena poslati signal mozgu da je tijelo sito, ukratko može se reći da je poremećena ravnoteža između hormona sitosti i gladi."

Možda te zanima... Omražena ljestvica: Hrvatska je pri vrhu najdebljih europskih nacija Medicina Možda te zanima... Bolesti i mentalni poremećaji koji nastaju zbog pretilosti Medicina

Od 1985. godine do danas broj pretilih se utrostručio, zabrinjava i činjenica velikog broja pretile djece i to u mediteranskim zemljama poput Italije, Španjolske, Grčke, Hrvatske gdje je mediteranski način prehrane s obiljem ribe i povrća zamijenjen brzom hranom i zašećerenim gaziranim napitcima. "Potrebno je mijenjati prehrambene navike, počevši od kuće, ali i škola i mediji mogu doprinijeti razvoju svjesnosti o stvarnim potrebama kada su prehrana i kretanje i odraslih i djece u pitanju", rekla je liječnica i dodala:

Zbog inzulinske rezistencije neki se debljaju i od samog pogleda na hranu

"Osobe koje kažu da nemaju novca za teretanu ili druge oblike rekreacije trebaju shvatiti da je dovoljno svaki dan pola sata žustre šetnje, ne spore, jer otkucaji srca se tijekom te aktivnosti trebaju ubrzati kako bi šetnja imala učinka na mršavljenje i naravno potrebno je manje jesti."

Liječnica objašnjava da je istina da neki ljudi mogu jesti više od drugih i da im se to ne prima, te da su oni koji kažu da se debljaju i od samog pogleda na hranu donekle u pravu: "Osobe koje pate od inzulinske rezistencije su u tzv. fazi preddijabetesa i kada one pojedu 'krivu' namirnicu, a to su ugljikohidrati poput slatkiša, bijele tjestenine, riže, krumpira - njihov organizam izluči previše inzulina i pohrani sve u masne stanice, zatim im šećer naglo padne te osjećaju umor, preznojavanje, lupanje srca i pojačanu potrebu za hranom i to je začarani krug. Takvim osobama bi čak u početku trebalo davati medikamentnu terapiju da im se smanji to prekomjerno izlučivanje inzulina."

Najučinkovitija kirurška metoda njezine posljedice

Dr. sc. Mirošević objasnila je da se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji debljina i pretilost konstatiraju kada je indeks tjelesne mase veći od 30 i 35 (BMI) te da se u skladu sa spomenutim indeksom određuje i metoda liječenja. "Prvo se svim pacijentima savjetuje smanjen kalorijski unos te pojačano kretanje i psihološko savjetovanje. Ako se to ne pokaže djelotvornim ili ako liječnik procijeni da je to odmah potrebno propisuje se terapija medikamentima. Zatim se razmatra terapija ugrađivanja intragastričnog balona, kojim onemogućava veći unos hrane i daje dosta dobre rezultate. Balon se može postaviti na šest mjeseci i imala sam pacijente koji su izgubili i do 40 kg, ali veliki je problem što se ti kilogrami vrate jer pacijenti ne shvaćaju da se debljina treba liječiti iz dana u dan, odnosno kao i druge kronične bolesti.

Možda te zanima... Najčešće greške u liječenju pretilosti i posljedice popularnih dijeta Medicina Možda te zanima... Gdje počinje pretilost i što možemo učiniti po pitanju prevencije? Medicina

Kirurškim metodama pristupamo kad je BMI veći od 35 i kada pacijenta prate neke od pridruženih bolesti poput hipertenzije, šećerne bolesti, bolesti lokomotornog sustava. Ima više načina kirurškog liječenja debljina, a najbolji se rezultati postižu zahvatima u kojima se napravi restrikcija unosa i malapsorpcija hranjivih tvari to su tzv. barijatrijski postupci (baros = debljina na grčkom) liječenja debljine. Operacija se izvodi laparoskopski. Kroz rupice na trbuhu uđe se i odreže se dio želuca, osim što se tako smanji želudac, odstrani se i dio želuca u kojem se nalazi hormon gladi tzv. grelin. U Hrvatskoj se ta operacija radila u KBC Sestara Milosrdnica do odlaska prof. Bekavca Bešlina u mirovinu, koji sad u KBC-u Rijeka gdje uči mlade barijatrijskoj kirurgiji i do sad je prof. Bešlin operirao preko 500 osoba u Hrvatskoj. To je vrlo riskantan i zahtjevan zahvat jer se ti pacijenti moraju doživotno pratiti. Tim zahvatom postigne se smanjenje težine od 30 do 40 posto, ali postoji mogućnost razvoja drugih tegoba radi čega pacijent mora biti pod doživotnim nadzorom liječnika."

Dr. sc. Gorana Mirošević odgovorila je i na pitanja čitatelja, više pogledaj u videu

 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.